Zul-Karnejnov bedem

  • Štampa
  • Kategorija: Blog
  • petak, 17 April 2015 13:55
  • Autor Abdullah
  • Klikova: 3928
zulkarnejnov_bedemGdje se nalazi bedem Zul-Karnejnov? I ko su Je’džudž i Me’džudž?
Odgovor: Ranije sam napisao jednu poslanicu o ovoj temi, te sam time u to vrijeme prinudio bezbožnike na šutnju. S tim što sad ne posjedujem to djelo, a usto, memorija me ne služi i zakazala je. Povrh svega, ovo pitanje dotaknuto je u Trećoj grani Riječi dvadeset i četvrte. Stoga ćemo s krajnjom jezgrovitošću ukazati na dvije-tri tačke koje se tiču ove teme, i to kako slijedi.
Na temelju onog što iznose učenjaci i istraživači, polazeći od činjenice davanja naziva “Zu” jednom broju kraljeva iz Jemena – naprimjer, Zul-Jezen – te s ukazom na naziv Zul-Karnejn, dakle, ovaj Zul-Karnejn nije Aleksandar Veliki (Makedonski), već je on jedan od jemenskih kraljeva koji je živio u vrijeme hazreti Ibrahima, a.s., i koji je stjecao znanje od hazreti Hidra, a.s., dok se Aleksandar Makedonski pojavio nekih tri stotine godina prije rođenja Isaovog, a.s., a znanje je stjecao kod Aristotela.
Historija koju je čovjek zabilježio označava događaje do prije tri hiljade godina u prošlost. Stoga se s gledišta ove nepotpune i manjkave historije ne mogu ispravno prosuđivati dešavanja iz vremena prije hazreti Ibrahima, a.s., te ih ona spominje kao legende, bilo da ih poriče, bilo da ih navodi veoma kratko i šturo.
Što se tiče razloga zbog kojih je Zul-Karnejn u komentarima postao poznat kao Aleksandar, oni potječu iz sljedećeg:
Ili je jedan od naziva Zul-Karnejnovih bio Aleksandar (Iskender), te je on Iskender Veliki i Iskender Stari;
ili je razlog činjenica da kad Kur’ani-Kerim navodi neki nebitan događaj, navodi ga zato što je taj sitni događaj indikator i ukaz na jedan aspekt drugog, bitnog i univerzalnog dešavanja. Otud, Aleksandar Veliki, koji je Zul-Karnejn, svojim vjerovjesničkim uputama utemeljio je izgradnju čuvenog Kineskog zida između nasilnog naroda i potlačenog naroda, kako bi od ovih drugih odbio najezdu prvih. Na isti način brojne druge velike vojskovođe i kraljevi moćni poput Aleksandra Makedonskog slijedili su njegov primjer – s aspekta konkretnih zbivanja – dok je jedan dio vjerovjesnika i duhovnih stožera – koji su vladari čovječanstva na planu duhovnosti – išao njegovim stopama u domenu duhovnosti i upute. Svi oni podigli su bedeme među planinama,(BILJEŠKE) koji su bili važno sredstvo zaštite potlačenih od zla agresora. Zatim su na vrhovima uzvišenja sagradili kule, te su zaštite podigli bilo lično, svojom fizičkom snagom, bilo po uputstvima, instrukcijama i planovima. Poslije su oko naselja gradili bedeme, a unutar njih utvrde, sve dok nije došlo vrijeme upotrebe najnovije artiljerije i velikih ratnih brodova, koji i sami jesu poput pokretnih tvrđava.
Dakle, taj zid kojeg je sagradio Zul-Karnejn, a to je najpoznatiji zid na svijetu čija duljina dostiže razdaljinu od nekoliko dana putovanja, on je sagradio kako bi odbio najezdu opakih naroda koje je Kur’an nazvao Je’džudž i Me’džudž, a njih je, opet, historija označila kao plemena Mandžura i Mongola, koji su mnogo puta razorili ljudsku civilizaciju. Oni su nadirali iza planinskog vijenca Himalaja, te su palili i žarili istočno i zapadno. Taj zid podignut je između dviju planina blizu planinskog lanca Himalaja, a kako bi bila odbijena najezda tih barbarskih plemena i kako bi bili spriječeni njihovi brojni napadi na potlačene narode Kine i Indije. Te kako god je Zul-Karnejn tad utemeljio ovaj zid, isto su tako i mnogi drugi bedemi izgrađeni zalaganjem drevnih perzijskih kraljeva u brdima Kavkaza, u oblasti prolaza Derbend, i to kako bi odbili pljačkanje, pustošenje i ofanzive koje su poduzimala plemena Tatara. Postoje i mnogi drugi bedemi ove vrste.
Budući da se Kur’ani-Kerim obraća čovječanstvu u cjelovitosti, on konkretnim navodom jednog pojedinačnog događaja priziva u sjećanje sva druga dešavanja slična njemu. S ovog gledišta razlikuju se predaje i mišljenja komentatora o temi zida i Je’džudža i Me’džudža.
Osim toga, Kur’ani-Kerim ponekad u svojim navodima prelazi s jednog događaja na drugi udaljeni događaj, iz razloga govornih i smislenih relacija, tako da onaj ko ne poznaje dotične relacije pomisli da su vremena dešavanja tih dvaju događaja bliska jedno drugom. Na taj način, izvještaj Kur’ana o nastanku Smaka svijeta nakon rušenja bedema nije iz razloga njihove vremenske bliskosti dešavanja, već s gledišta podudarnosti dviju prigoda iz ugla govorne asocijacije, odnosno činjenice da kao što će zid biti srušen, tako će se srušiti i dunjaluk.
Zatim, planine, a koje su naravni, čvrsti i nesavladivi Božiji zidovi, neće se sa zemljom sravniti sve dok ne nastupi Smak svijeta. I ovaj zid jednako je tako čvrst poput planine, i neće biti srušen sve do nastupanja Smaka svijeta. Mnogi njegovi dijelovi održat će se čak i ako na njemu budu izvršene promjene tokom vremena kroz razaranja i obrušavanja.
Tačno! Kineski zid, a koji je samo jedan pojedinačni zid iz mnoštva zidova Zul-Karnejnovih, još uvijek stoji i vidljiv je, uprkos protjecanju hiljada godina. On se proučava jednako kao što se uči dugački stih napisan ljudskom rukom na stranici Zemlje i iščitava se kao jedan oformljeni okamenjeni redak s poukom drevne historije.

"Odsjaji"-Bediuzzaman Said Nursi

BILJEŠKE Postoje na Zemlji bedemi izgrađeni rukom čovjeka koji su se tokom vremena pretvorili u brda, te se nemože ni prepoznati da su to ustvari bedemi.

Na početak